Home Mail
MeniFilm:
  Film Naslovnica
  Vijesti
  Press room
  Box offi$
  Recenzije
  Portreti
  Zanimljivosti
  Link-o-rama
  Razgovori sa...
  Arhiva

 Pretraga vijesti:
 
Sve vijesti
Box Offi$
1. Magadascar
2. The Longest Yard
3. SW:Episode III
4. Cinderella Man
5. The Sisterhood of
6. Monster-in-Law
7. Lord Of Dogtown
8. Crash
9. Kicking & Screaming
10. Unleashed
Top recenzije

1. Zesalak (5)
2. Spider-Man 2 (5)
3. Zora živih mrtvaca (5)
4. Glavom kroz zid (5)
5. Potraga za Nemom (5)

Kino program:
Zagreb - Split
Rijeka - Osijek
 Korisni linkovi:
 
Favorit Dodajte Film @ Corner u bookmark!
Google

Razgovori sa...

Razgovor s Veljkom Bulajićem
Film "Bitka na Neretvi" najgledaniji je u Hrvatskoj svih vremena. Vidjelo ga je oko 1,5 milijuna gledatelja. Film je osvojio brojne nagrade i nominacije. Dakako, najvrednija njegova nominacija je ona za nagradu Oscar.

"Bitka na Neretvi" puštena je u ponovnu kino distribuciju po kinotekama i kulturnim centrima a nedavno je doživjela i svoje video izdanje. Redatelj Veljko Bulajić ljubazno se odazvao pozivu Cornera za razgovor kako bi prokomentirao ponovnu distribuciju svog filma te otkrio neke, možda do sada, nepoznate detalje vezane uz samo snimanje filma.

1. Kako doživljavate ponovno distribuiranje "Bitke na Neretvi"?
Ponovno prikazivanje filma nije, da se tako izrazim, normalna distribucija. Film se prikazivao u Zagrebu u "Kinoteci" te u još tek ponekoj kino dvorani. No, izazvao je veliko zanimanje i to naročito u Ljubljani gdje se prikazivao punih tjedan dana. "Neretva" se prikazivala u samo jednoj kopiji bez ikakve reklame i u tih nekoliko mjeseci distribucije imala je oko 44 tisuće gledatelja. To je fenomenalni rezultat!

2. Kako tumačite tu veliku gledanost filma?
Ja to tumačim time što su mladi ljudi, a osobno sam išao na dvije-tri projekcije filma u zagrebačku "Kinoteku" te u Sisak, "Neretvu" gledali bez ikakvih političko-ideoloških opterećenja koja su nekada taj film pratila. "Neretva" je svojedobno bila na udaru grupe "Memorandumaša" iz Beograda koji su film pokušali omalovažiti. Naime, u filmu su prvi put četnici prikazani u funkciji izdajnika, kolaboranata Talijanima i Nijemcima. "Neretvu" je pratio imidž političkog filma za vrijeme prikazivanja u bivšoj Jugoslaviji. Ovo sada potvrđuje da su mladi film gledali bez ikakvog političkog opterećenja te činjenicu zašto je film u inozemstvu, gdje je publika također bila politički neopterećena, postigao tako veliki uspjeh. Osobno "Neretvu" danas doživljavam kao ponovno rađanje jednog uspješnog filma. Upravo sada film se prikazuje i u Europi kao jedan od dvadeset najboljih ratnih ostvarenja Europskog filma.

3. "Neretva" je najgledaniji i najskuplji film na prostorima bivše Jugoslavije. Koliko je film tada zaradio?
Da, istina je. "Neretva" je doista najskuplji i najgledaniji film na prostorima bivše Jugoslavije. Samo u Hrvatskoj ga je vidjelo 1,5 milijuna gledatelja. Film je donio prihode od oko 1,8 milijuna tadašnjih dolara što je bilo senzacionalno za jedan europski film.

4. Postavio bih vam već otrcano pitanje – koliki je bio budžet 7 milijuna dolara ili 12 mililijuna dolara kako je napisao "Variety"?
Da, pisalo se da film košta 7 milijuna dolara pa onda 12 milijuna. Ja mislim da je budžet iznosio ipak 7 milijuna dolara. No, mi smo naglašavali da je film koštao i 12 i 16 milijuna kako bismo mogli udarati veću cijenu u prodaji. Važno je reći da je uz "Neretvu", koja je prodana u cijelom svijetu, prodano je i 40 tadašnjih Jugoslavenskih filmova koji nisu mogli doći na strano tržište. Po dva filma u paketu, dakako uz manju cijenu, išla su uz "Neretvu" te su se tako mnogi filmovi prikazali vezani uz "Neretvu".

5. Novine "Borba" objavila su, u vrijeme premijere, da je ispucano ukupno oko 800000 metaka. Da li je taj podatak točan?
Doista ne znam koliko je metaka ispaljeno, pucalo se na sve strane (smijeh). Mislim da je moguće da je taj podatak savršeno točan. No, moguće je da je i on jedan od onih podataka koji su ulazili u, da tako kažem, propagandni materijal o filmu.

6. Tokom snimanja poginuo je i snimatelj Đorđe Jolić. Kako se to desilo te koliko je to utjecalo na daljnji tijek snimanja?
Tragična smrt Đorđe Jolića, izuzetnog kamermana koji je poginuo zahvaljujući nepažnjom organizacije na aerodromu dok je snimao avione u niskom letu s drugom ekipom, nije poremetila ritam snimanja. Ja nisam prisustvovao tom događaju, to je radila druga ekipa, odvojena od nas. Dakako, taj događaj izazvao je veliku tugu jer je pokojni Đorđe Jolić bio izuzetan kamerman i sineasta.

7. U filmu su nastupila i mnoga poznata svjetska glumačka imena poput Y. Brynera, F. Nera, O. Wellesa i dr.. Na koji način ste ih kontaktirali i kako su oni pristali na uloge?
Bryner, Welles, Nero... svi oni prije nego što su potpisali ugovore su gledali moje filmove ("Kozara", "Vlak bez voznog reda") i pročitali scenarij "Neretve". Njih smo kontaktirali preko našeg partnera u Americi, Olivera Ungera i Henryja Weinsteina. Oni su ih i platili tako da mi nismo imali posebnih troškova što se tiče njih. To je ujedno bio i jedan dio uloga američkog partnera u film.

8. Kako je tekla suradnja sa tim velikim glumcima i zvijezdama ne samo američkog već i svjetskog filma?
Ja sam sa svima njima odlično surađivao. Što je veći glumac to je manje problema, tako je to u mom radu. Veliki glumci su i najdiscipliraniji glumci. Sa Orsonom Wellesom sam jako dobro radio jer smo ipak režiseri pa se bolje razumijemo. Sa Francom Nerom nešto malo teže jer mu je "Neretva" bila prva velika uloga. Prije "Neretve" imao je 2-3 zapažene uloge te je bio jako mlad pa mu je i s te strane trebalo puno pomoći. Suradnja s Yulom Brinerom bila je fantastična. On je izuzetan glumac i izuzetno obrazovan čovjek, poliglota te nadasve human. Osobno mislim da je on jedna od najinteresantnijih ličnosti koje sam sreo u svom dugogodišnjem radu na filmu. O njemu mogu govoriti samo, samo u superlativima! Njegov odnos od scenarija, teme koju radi pa do njegovog odnosa s malim nepoznatim glumcima s kojima radi, prema kameri, strpljenje s kojim radi bili su stalna pouka za cijelu ekipu i za sve glumce koje je on okupio oko sebe. Fenomenalan čovjek i fenomenalan glumac!

9. Premijera filma bila je grandiozna, prava hollywoodska. Koliko je to, po vašem mišljenju, pomoglo distribuciji filma u svijetu te na buduće nagrade i nominacije?
Premijera filma je bila velika, prava hollywoodska. To je isto vjerojatno pomoglo distribuciji filma u svijetu. No, ta premijera najviše je pomogla gradu Sarajevu koje je na račun te premijere forsiralo i izgradilo "Skenderiju". Na račun te premijere kasnije su oni mogli da razgovaraju i o tome da dobiju Olimpijadu. Općenito, grad Sarajevo jako je puno dobio tom premijerom tada.

10. Čini se da je "Oscar" je bio i bliže nego što se mislilo?
Da, "Neretvu" je pobijedio film "Z" Coste-Gavrasa sa razlikom od samo 70 glasova. Ti podaci objavljeni su nekoliko godina kasnije. Mi nismo imali nikakvih iskustava tako da smo film prikazali članovima Akademije samo u Americi. Nitko nas nije upozorio da film prikažemo članovima Akademije u Londonu kojih je oko 70 niti u Tokiju gdje ih je oko 50. Tako svi oni i nisu mogli glasovati za "Neretvu". Film smo prikazali u Rimu i to u zadnji čas te u New Yorku gdje je čuveni Elia Kazan, zajedno sa svim članovima te Akademije, kako sam obaviješten, dao glas "Neretvi". Da smo bili spretniji, da smo znali kako se to radi sigurno bi osvojili "Oscara".

11. Kada danas gledate na "Neretvu" i druge vaše filmove (Kozara, Vlak bez voznog reda, Atentat u Sarajevu, Čovjek koga treba ubiti, Donator), da li smatrate da je baš "Neretva" vaš najveći osobni filmski uspjeh?
"Neretva" je sigurno najuspješniji film. Najviše prikazivana, nominirana te se i danas prikazuje po televizijama, kinotekama... Međutim, ja teško mogu reći da je to moj najbolji film. Neki smatraju da je to "Vlak bez voznog reda", da je to "Kozara"... Tako da ne mogu reći koji je moj najbolji film. Osim toga, još sam u svojim filmovima. Možda ću jednoga dana, kada budem imao distancu prema cjelokupnom svom radu, moći reći koji je moj najbolji film.

12. Trenutno radite na novom projektu, o čemu se radi?
Trenutno radim film o velikom renesansnom hrvatskom piscu, stvaraocu, Marinu Držiću. Na scenariju su radili Ivo Brešan, Mirko Kovač, Peđa Šehović i ja te talijanski dramaturg Riccardo Aragno. Film je višeslojan, Dubrovnik u vrijeme renesanse, sa svom arhitekturom i tradicijom zbog koje je uopće i mogao da nastane jedan Marin Držić u takvom ambijentu i njegovom velikom osobnom dramom. Mislim da sam na putu da napravim film kakvog stvarno želim.

13. Kada možemo očekivati prikazivanje?
Ako počnemo sa snimanjem u sedmom mjesecu, moći ćemo ga završiti do festivala u Cannesu iduće godine. Htio bih da idem u Cannes, da otvorim i zatvorim Cannes. Tamo su prikazana moja četiri filma, bio sam dva puta član žirija i mislim da, ako završim film, neće biti problema da mu Cannes zbog svega toka ne ukaže pažnju.

14. Da li će se još koji neki vaš film uskoro ponovno naći u kino distribuciji ili kao video izdanje?
Nemam o tome nikakvih saznanja, ja to ne planiram, ne znam ali se govori o tome da bi iduće godina bila retrospektiva mojih filmova u Zagrebu i drugim kulturnim centrima. Od 14 filmova izabralo bi se 7, za taj tjedan retrospektive.
Autor: TH (ham@corner.hr)
Objavljeno: 19.2.2002.


Obnovljeno:

Charlie i tvornica čokolade - Recenziju smo odradili, stiže i press [Film - Press room]

Dnevni citat

George Kuffs: I got women to do, places to see!

Kuffs (1992)
Link-o-rama

Mr. & Mrs. Smith


Službene stranice novog filma Angeline Jolie i Brada Pitta reći će vam baš sve o Gospodinu i gospođi Smith i njihovim bračnim dogodovštinama. već navikli na sjajne flashirane hollywoodske službene stranice filmova, ni ovog puta nismo razočarani. Stoga, puna preporuka za uživanje u virtualnom dojmu filma prije no što stigne u naše kino dvorane.


Kategorija:
Film
Objavljeno:
15.6.2005.
Opširnije...
Home Marketing Mail
© CORNER dnevni elektronski magazin 1999 - 2005.
Sadržaj Cornera ne smije se reproducirati ili prenositi mehaničkim, elektronskim ili bilo kojim drugim sredstvima bez pismene dozvole izdavača
Ako vam je nešto baš zapelo za oko, obratite nam se pa ćemo se dogovoriti :o)
Prvo postavljanje: 08.03.1999.