Ljubljene štiočice i štioci, sjećate li se još astronomskog događaja koji nas je sve natjerao da kupujemo one glupe naočale i da buljimo k'o manijaci u sunce usred bijela dana? Ukratko, sjećate li se još potpune pomrčine sunca od 11.08.1999.? Ta je pomrčina, na mjestima gdje se vidjela kao potpuna izgledala ovako:
A na mjestima na kojima se nije vidjela kao potpuna (Zagreb recimo) izgledala je ovako:


Naravno da se sjećate. No dobro, i što sad?

 Ništa naročito. Unatoč pobjedi oporbe na izborima, svijet nije propao (iako možda nekima jeste). A svijet nije propao ni zato što je sad 2000. godina (no, vidjet ćemo:  sljedeći milenij nastupa tek krajem ove godine pa možda ipak propadne. Osim toga nitko ne zna koja je sad zapravo godina jer nitko nije precizn o brojao godine od 0-te nadalje. Onda još nije bilo astronomskih instituta, a u međuvremenu su još  preračunavali i kalendare i tko će ga znati je li se u međuvremenu neka godina zagubila negdje. Ergo, svijet može propasti bilo koje godine..) Zemlja se i da lje vrti oko svoje osi, Mjesec se i dalje vrti oko sebe i oko Zemlje, Mjesec i Zemlja zajedno se i dalje  vrte oko Sunca, Sunce zajedno sa Zemljom oko centra galaksije koja se zove Mliječna staza itd... itd... itd...

A kao rezultat svog tog silnog vrćenja, pomrčine nastaju i dalje. I naravno, moje štiočice i štioci, inteligentni kakvi jesu odmah su shvatili u čemu je stvar: pomrčina je na domaku.

Pomrčina Mjeseca. I to ne bilo kakva već potpuna. Nakon više od 3 godine vidjet ćemo potpunu pomrčinu Mjeseca. Ali samo oni koji su ranoranioci.

Jerbo za razliku od pomrčina Sunca koje nastaju preko dana, pomrčine Mjeseca nastaju noću (bravo Skipp!). Noć počinje  zalaskom Sunca, a prestaje izlaskom (još jednom bravo Skipp!) pa pomrčine Mjeseca mogu nastati u bilo koje vrijeme između  zalaska i izlaska Sunca (urnebesni pljesak uz povike "Skipp For President" čujem, ali neću pasti na te provokacije). A većina Homo Sapiensa noću spava. No dobro, da ne duljim: u jutro 21.siječnja 2000. dogodit će se potpuna pomrčina Mjese c a koja nas ovoga puta neće zaobići nego će biti lijepo vidljiva i iz Lijepe naše.

Timing je ovakav. Što je UTC? No da, znate, ali se baš sada ne možete sjetiti. To je kratica od Universal Time Coordinates, a za  UTC se uzima vrijeme u  Greenwichu. A što je CET? Kratica od Central European Time, a to je vrijeme kod nas i u najvećem dijelu Europe.

 Potpuna pomrčina Mjeseca 21.01.2000 (petak)

Ok, za one među nama koji više vole slikice, tijek pomrčine je ovakav:

 Ako mislite da je greška to što je istok lijevo, varate se: ovo je pogled od iza Mjeseca prema Zemlji pa je stoga istok na lijevoj strani. No ima jedan problem.

Cijela se stvar dešava u petak ujutro. Ako zanemarim o ulazak Mjeseca u Zemljinu polusjenu koji uglavnom ima akademski značaj jer je slabašna, ulazak Mjeseca u Zemljinu sjenu, tj trenutak kad sjena počinje vidljivo prekrivati mjesec nastupa u 4:01  ujutro. A da bi Zemljina sjena potpuno prekrila mjesec, potre bno je nešto više od jednog sata. Onda počinje period potpune pomrčine koji traje ni više ni manje nego punih 78 minuta!!!  Naravno da znate da pomrčina Mjeseca traje tako dugo iz razloga  što je Mjesec mali, a zemlja velika pa ima i veliku sjenu, ali ne sa mo radi toga nego i radi toga što je Mjesec relativno blizu Zemlje (Zemljina sjena ima koničan oblik, što ide dalje to je manja).

Ste  primijetili suptilnu razliku, jel' tako? Kod pomrčine Sunca  govorimo o Mjesečevoj sjeni koja prolazi preko Zemlje. Nasuprot tome, kod pomrčine Mjeseca govorimo o ulasku Mjeseca u Zemljinu sjenu. Kod djelomične pomrčine Mjeseca samo dio Mjeseca uđe u Zemljinu sjenu. A kod  potpune pomrčine Mjeseca cijeli Mjesec uđe u Zemljinu sjenu. Dakle, pomr čina je vidljiva odsvuda otkud se Mjesec vidi, tj svugdje ondje gdje je u vrijeme kad Mjesec ulazi u Zemljinu sjenu noć.

 Za razliku od potpune pomrčine Sunca koja traje najviše tri minute, ovdje potpuna pomrčina traje ni više ni manje nego punih 77. Ergo cijeli fenomen traje  skoro 3,5 sata!!!

Kako se stvar dešava prije jutra, Mjesec je negdje na zapadnom obzorju,  tj na zalazu pa ako Vam prozori gledaju na tu stranu odsmrdite iz kreveta nešto ranije i pogledajte. Ako bude vedro, isplati se: ne trebaju Vam nikakve naočale. Ako imate fotić s bilo kakvim teleobjektivom, moći ćete napraviti fenomenalne slikice koje pak možete složiti u kompozit poput ovoga ovdje.

 Ili još ljepše, ovoga ovdje:

 Nemojte molim Vas pokušati snimati stvar s bilo čime što ima objektiv kraći od ekvivalenta 200 mm za 35-mm kameru. Samo ćete baciti pare (ovo gore je snimano amaterskim teleskopom od 1200 mm).

 E opet sam se raspisao o sjeni, polusjeni, itd itd. Neću ovdje objašnjavati zašto i kako nastaju pomrčine. Ako Vas to zanima (a zanima Vas) pročitajte članak o pomrčini sunca 11.8.1999. Tamo je detaljno objašnjeno i kako nastaju pomrčine Mjeseca. Evo ovdje lijevo Vam je link.  Naravno da je stvar na Corneru i da je umotvorina nižepotpisanog. Ovdje ću samo reći da pomrčine Mjeseca nastaju uvijek za vrijeme punog Mjeseca

Mjesečeve mijene

 jer je Mjesec tada na suprotnoj strani od Sunca u odnosu na Zemlju pa se tada, i jedino tada može dogoditi da Zemljina sjena  pokrije Mjesec. A stvar se ne događa svakog punog mjeseca samo radi toga jer se Mjesec ne vrti oko Zemlje u istoj ravnini u  kojoj se Zemlja vrti oko sunca. tj. u ravnini eklipitke. Mjesečeva orbita zatvara sa ekliptikom kut nešto veći od 5 stupnjeva pa Zemljina sjena često promaši Mjesec. Ali kad ga pogodi…

Kad ga pogodi nastaje pomrčina. I te kakva!
Znate što je po meni najljepše kod pomrčine mjeseca? To što se mjesec i unatoč pomrčini uvijek dosta dobro vidi, i što tom prilikom mijenja boje. Upravo ta igra boja je  ono je najfascinantinije kod ovog astronomskog spektakla.

Dobr o, dobro... ne budite jako nestrpljivi, znate da Skippove prosvjetiteljske nagone ništa ne može zatomiti. Dakle ovako: za vrijeme potpune pomrčine Mjeseca, Zemlja sprječava da direktno sunčevo svijetlo dopre do Mjeseca. Ali ne može spriječiti  sunčeve zrake da indirektno, refrakcijom kroz zemljinu atmosferu dospiju do Mjeseca.

Zemljina atmosfera filtrira najveću količinu   plavog dijela spektra, tako da je svijetlo koje tako dospije do Mjeseca tamnocrvene ili narančaste boje i naravno, mnogo slabije od direktnog. Konačan rezultat je da mjesec prilikom  pomrčine nije crn kao što bi bio da Zemlja nema atmosferu, nego može poprimiti najrazličitije boje, od tamno smeđe pa sve do žute, ovisno o količini prašine i oblaka koje se tom prilikom nalaze u Zemljinoj atmosferi. Recimo, nakon velikih vulkanskih erupcija, Mjesec je prilikom potpune pomrčine prilično taman, pa je tako 1992. nakon erupcije  vulkana Pinatubo, Mjesec prilikom pomrčine bio skoro nevidljiv. A kakve će boje biti Mjesec, to se nikada ne može unaprijed znati.

I ne samo to, nego se izgled Mjeseca dramatično mijenja i tijekom trajanja potpune  pomrčine kako koji dio Mjeseca ulazi ili izlazi iz duboke sjene. Naime, što je dublje u sjeni - to je tamniji. Ali uvijek je vidljiv i to dobro.

 Naravno, ne moram Vam posebno objašnjavati da je, kad je na Zemlji potpuna pomrčina Mjeseca, na Mjesecu potpuna  pomrčina Sunca. Pa ako Vam se baš gleda potpuna pomrčina Sunca, zamolite NASA-u da Vas ispali tamo. Imate još dovoljno vremena…

 I da informacija bude potpuna reći ćemo Vam da ova pomrčina pripada Sarosu 134. A što je to Saros, objašnjeno je – ma pogađate u članku o pomrčini sunca 11.8. Ste konačno shvatili da Vas vabim da još jednom pročitate taj članak. Što se dakle  čeka???

Kad već govorimo o pomrčinama, u 2000. godini biti će ih još. Evo kompletnog popisa:

21.siječnja: potpuna pomrčina Mjeseca
05. veljače: djelomična pomrčina Sunca
01.srpnja: djelomična pomrčina Sunca
16.srpnja: potpuna pomrčina Mjeseca
31.srpnja: djelomična pomrčina Sunca
25. prosinca: djelomična pomrčina Sunca

No nemojmo se previše veseliti: Niti jedna od ovih pomrčina nije vidljiva iz Lijepe naše.

Pomrčina Sunca od 05. veljače vidljiva je s Antarktika i okolnog oceana. No dobro, tamo je u to vrijeme još uvijek ljeto i vrijeme je  dobro  pa ako imate viška novca, prijavite se na jedno od krstarenja koja se za tu priliku organiziraju.

Pomrčina sunca od 01. srpnja se također vidi samo s juga. Osim sa oceana vidjeti će se i s juga Južne Amerike, pa ako imate rođake u Čileu i Argentini…

 Pomrčina mjeseca od 16. srpnja bit će najbolje vidljiva iz Australije. Ma to je piece of cake, tamo svi živi imamo poznate pa se  bumo tam' našli, kaj ne?  A eto im sreće, potpuna faza ove pomrčine biti će blizu teoretskog maksimuma trajanja, trajati će punih 1 s at i 47 minuta. Ova pomrčina naime spada u saros 129 seriju, a kako se nalazimo upravo u njenoj sredini…

 Djelomična pomrčina sunca od 31. srpnja (ste primijetili da u srpnju imamo čak 3 pomrčine, a da su ostale tamo negdje krajem/početkom godine? E da, zašto je to tako, tj. zašto tijekom godine imamo dvije, da ih tako nazovemo, "sezone" pomrčina  piše…..hehe tamo... tamo) bit će vidljiva iz sjeverne Skandinavije, istočne Rusije, Aljaske, zapadne Kanade i iz sjeverozapadnog dijela SAD. Najbolje će se vidjetinegdje oko Sjevernog pola. Pa kako i tamo svi imamo rođake...

 I božična pomrčina vidjeti će se sa sjevera,  najbolje iz Sjeverne Amerike (sa izuzetkom sjeverozapadnog dijela)  Ne bi bila loša  ideja da se, kad smo se već utrpali tamošnjoj rodbini pod izgovorom promatranja one pomrčine od 31. srpnja ostanemo do Božića. Tamo je naime običaj da Vas za Božić jako daruju...

 Ali prije posjete rođacima, pitajte ih za koga su glasovali pa recite da ste i vi isto tako glasovali. Cilj opravdava sredstvo...

 A kada će se iz mile nam domovine vidjeti slijedeća pomrčina? E, da vam ne bi odmah sve rekao, reći ću samo: ne tako skoro. Zato je ova od 21.1. prilika koju nikako ne valja propustiti.

Skipp.