 |
Prijedlog mjeseca
U vrijeme zime, kad Celzijusi padnu ispod nule i zatvore nas u "klaustrofobične" prostore naših ureda i stanova, u vrijeme kad je sunce tek jedna od uspomena na ljeto, a noć pada prije no što smo očekivali, a kamoli željeli, nema boljeg rješenja no otputovati i riješiti se depresije i tjeskobe koja nas dotakne u ove zimske dane.
|
Top 5 domaćih destinacija
1. Dubrovnik
2. Opatija
3. Božava
4. Bol
5. Vis
|
|
|
Prijedlog mjeseca
|
KUBA
|
|
|
|
Pri samom spomenu imena Kube većina odmah pomisli na cigare i komunistički režim Fidela Castra. Kuba je, međutim, otok koji nudi mnogo više. Koristeći mnogo nama dostupnih materijala i razgovarajući s ljudima koji su Kubu osjetili ne samo okom ili uhom, već i mirisom i okusom, pokušali smo vam ovaj mjesec približiti destinaciju koju biste svakako željeli posjetiti!!!
|
Kako započeti priču o Kubi?
 Toliko je mnogo različitih stvari koje o Kubi treba reći da jednostavno ne znam od kuda početi! “Prva stvar koja me očarala na Kubi, koju sam doživio pri izlasku iz aviona u Havani jest obilje najrazličitijih boja, mirisa i zvukova!” Ovako je svoju priču o Kubi započeo jedan od rijetkih sretnika koji je taj udaljeni karipski otok doista posjetio i doživio. Naša priča o Kubi počet će s malo običnijim, ali zato korisnim informacijama!
ZEMLJOPIS
 Kuba je najveći od svih karipskih otoka s površinom nešto većom od 110 četvornih kilometara. Dugačka je oko 1250 kilometara, a na najširem dijelu široka je oko 190 km. Uključujući i preko 1600 različitih otoka i poluotoka zauzima površinu veliku kao pola Velike Britanije. Smjestila se u smjeru istok zapad na samom ulazu u Meksički zaljev, samo 180 kilometara udaljena od Floride i 210 kilometara daleko od Meksika. U njenom susjedstvu još su i Haiti, udaljen svega 77 kilometara te Jamajka koja je udaljena 140. U susjedstvu se nalaze još i Bahami, Kajmanski otoci te mnoge druge, manje poznate otočke skupine. U principu, Kuba je pretežno nizinski otok, iako ima i ponešto planina koje, smještene na zapadu, u centralnom dijelu otoka te na najistočnijoj obali Kube ovaj zanimljivi otok dijele na četiri glavne regije (zapadna , središnja , Camaguey i istočna) svaku sa svojim specifičnostima i posebnostima.
Klima na otoku jest subtropska s dva specifična razdoblja. U vrijeme ljeta prosječna se temperatura kreće oko 27° dok se zimi spušta na 22°, što ,također, varira od mjesta do mjesta, zbog specifičnih geoloških različitosti. Isto tako, od studenog do travnja na Kubi je takozvano suho razdoblje, bez obilja padavina. Ljeti, od svibnja do listopada, česte su kraće ljetne oluje, a tijekom rujna i listopada mogući su i uragani. Temperatura se, zaista, rijetko spušta ispod 20° C.
POVIJEST
Vjeruje se kako je Kuba bila naseljena 3500 godina prije Krista kada su je naselili južnoamerički doseljenici, pretežno ribari i lovci/sakupljači. Kasnije su im se pridružila i pojedina indijanska plemena koja su prevladala starosjedioce i u doba “otkrića” Kube već su činili preko 75 % populacije koja se procjenjuje na 100 000.  Kristofor Kolumbo pristao je na Kubu 28. listopada 1492. godine i proglasio je španjolskom kolonijom. Istina, vjerovao je kako je, zapravo, pristao na obale Japana. Stoljeća koja su uslijedila bila su obilježena španjolskom kolonijalnom vlašću koja je uspostavila i prve gradove na otoku te započela s razvojem poljoprivrede i trgovine. U 16. stoljeću dolazi i do povećanja broja stanovnika, uglavnom robova “uvezenih” iz Afrike.
Uvijek u ratu za nezavisnost, što protiv Španjolaca što protiv drugih (Britanci su u 18. stoljeću 10 mjeseci pod svojom vlašću držali Havanu, a u 19. stoljeću i Amerikanci “osvajaju” Kubu), tek 1902. proglašava nezavisnost i nastavlja kao samostalna država pod američkim utjecajem. Tih godina na otoku cvjetaju mito i korupcija, mijenjaju se marionetski predsjednici i diktatori te lažiraju izbori. 1925. osniva se na Kubi komunistička partija, koja i započinje borbu za ponovnu nezavisnost Kube, nakon vojnog udara 1952.  Vođeni Fidelom Castrom,  Ernestom “Che” Guevaraom i ostalim pobunjenicima, godinu za godinom osvajaju sve više teritorija i 2. siječnja 1959. ulaze u Havanu. Slijede godine obilježene komunističkom vlašću, slabljenjem materijalne moći i izolacijom te prekidom svih veza s Washingtonom. U listopadu 1962. cijeli je svijet uzbunila priča o sovjetskim raketama usmjerenim prema Floridi i američkoj pomorskoj blokadi Kube. Gotovo dva tjedna sve su oči bile uprte u ovaj maleni otok. Svijet je balansirao na rubu novog svjetskog, ovaj puta nuklearnog rata. Kennedy i Hruščov na kraju su uspjeli završiti epizodu poznatu pod nazivom “The Cuban Missile Crisis”! Tek raspadom komunističkog bloka, Kuba počinje igrati samostalniju ulogu. 1993. prihvaćaju dolar kao legalno sredstvo plaćanja, a 1998. posjećuje ih i prvi papa u povijesti, Ivan Pavao II. Komunizam na Kubi još uvijek živi, a Fidel Castro i dalje je predsjednik Kube.
KULTURA
 Bez obzira u čemu se okušali, Kubanci svemu daju svoj specifičan štih. Počevši od glazbe, Kubanci su razvili specifičan zvuk koji je najlakše opisati kao mješavinu europskog (pogotovo španjolskog i francuskog) nasljeđa i afričkog ritma, a koji počesto prate i karakteristični kubanski plesovi. Sam spomen salse ili mamba gotovo uvijek asocira na ovaj prekrasni otok, a specifičnost zvuka upotpunjuju i bubnjevi različitih imena i namjena (Conga, Bongo, Timbales…). Na smijemo zaboraviti ni jazz, kao još jedan od mnogih, na Kubi prisutnih glazbenih izričaja.
 Specifičnost Kube i Kubanaca, rekao mi je jednom jedan hrvatski glazbenik, jest da oni pjevaju i plešu uvijek i svagdje! Dovoljno je samo sjetiti se Buena Vista Social Cluba (Compay Segundo!) pa da nam sve sjedne na svoje mjesto! Samo jedna riječ bila je dovoljna da moja prijateljica Vanda kao iz rukava izvuče iz svoje kolekcije poveći broj različitih naslova i glazbenika kao što su Celia Cruz, Paquito d´Rivera ili Mario Bauza.
Ista stvar vrijedi i za književnost ili film. Glavne teme mnogih kubanskih romana upravo su spoj afričke prošlosti i kubanske sadašnjosti te kolonijalnog nasljeđa europskih osvajača. Mnogi poznati kubanski autori (Jose Marty, Fernando Ortiz, Lydia Cabrera, Jose Lezama Lima…) istraživali su u svojim djelima upravo probleme kulturnog nasljeđa, rasnog mješanja ili siromaštva te neprestane borbe za slobodu. Posebno su se na tom polju istaknuli filmaši udruženi u ICAIC (Cuban Institute for the Art and Industry of Cinema). Ovdje bi svakako trebalo spomenuti Santiaga Alvareza pod čijim je vodstvom snimljeno mnoštvo dobrih dokumenatraca te Tomasa Guitierreza Aleaa koji je “odgovoran” za neke od najboljih kubanskih filmova poput “La Muerte de un burocrata” ili “La Ultima cena”. Bilo kako bilo, ne smijemo zaboraviti da su mnogi filmovi snimljeni i kao propagandni materijal režima koji na Kubi vlada već gotovo pola stoljeća.
DRUŠTVO
Kuba nije samo mješavina različitih kultura, utjecaja i tradicija. Ono što je najzanimljivije, Kuba je i velika mješavina ljudi. Prema statistikama, oko 60% Kubanaca su bijelci, zatim je tu oko 22% mulata, oko 11% crnaca te 1% Kineza.  Što se tiče bijelaca, dominiraju uglavnom porijeklom Španjolci, a ima i ponešto Portugalaca, Talijana ili Nijemaca, odnosno ljudi koji porijeklo vuku iz tih naroda. Službeni jezik na Kubi je, naravno, španjolski, ali mnogi Kubanci govore i engleski, pogotovo oni koji imaju posla sa stranim turistima! 47% Kubanaca su katolici, slijedi ih 4 % protestanata i oko 2 % sljedbenika Santerie. Ista je vrlo slična woodoo kultu s Haitija ili sličnim kultovima na susjednim karipskim otočićima. Riječ je o mješavini kršćanstva i afričkih spiritističkih kultova i vjerovanja, za koju se smatra kako korijene vuče još iz Nigerije i da je na otok stigla upravo zahvaljujući trgovinom robljem.  Naime, iako su svi robovi dovedeni iz Afrike, pod jakim španjolskim utjecajem pokrštavani prilikom dolaska na Kubu, isti nisu zaboravili svoju vjersku tradiciju i uvjerenja te su, zapravo, kršćanskim svecima davali obilježja svojih bogova i obratno.
“Život na Kubi izgleda kao karneval i svi Kubanci žive u tom karnevalu!” Tako, otprilike, glasi još jedna od rečenica koje o Kubi izgovore oni što su je posjetili. Obilje različitih ljudi, utjecaja i tradicije Kubanci su uspjeli smiješati u jednu, zaista svagdje prepoznatljivu cjelinu.
Iako je teško pisati generalno, svi će reći kako su isti vrlo dragi, topli i otvoreni ljudi, koji, iako su po našim mjerilima strašno siromašni, ipak znaju uživati u životu.
SERVISNE INFORMACIJE
Prije no što odlučite otići do Kube, nekoliko je vrlo važnih informacija koje morate imati na umu. Prije svega, Kuba i Hrvatska još nisu potpisale sporazum o ukidanju viznog režima te istu morate pribaviti prije no što krenete na Kubu(osim ukoliko niste nositelj diplomatskih ili službenih putovnica).  Nama najbliže veleposlanstvo Kube nalazi se u Beču te ćete, ukoliko idete sami, morati potegnuti do austrijske prijestolnice prije no krenete za Havanu. Također, zahtijevaju da prije dolaska u zemlju rezervirate minimalno dvije noći u nekom od njihovih hotela. Ukoliko putujete u organizaciji neke turističke agencije, počesto brigu oko viza i smještaja prepuštate njima.
Što se tiče cijena stvar stoji ovako:
Desetodnevni aranžman putem neke od agencija olakšat će Vas između 11 i 15 tisuća kuna i to je nekakav prosjek. Ponekad možete proći i jeftinije, ukoliko uletite van sezone ili vas posluži sreća. U cijenu su Vam, uglavnom, uračunati svi troškovi - uglavnom se ulaznice za muzeje, razglede grada ili slične izlete naplaćuju naknadno.
Ukoliko odlučite na Kubu otići u vlastitom aranžmanu, što je naša najtoplija preporuka, možda će Vas i stajati malo više, no sloboda koju dobivate ponekad se i isplati. Let iz Zagreba stoji oko 1000 $, a možete letjeti ili s British Airwaysom ili s Air Franceom. Naravno, riječ je o cijeni bez ikakvih popusta, ali velike avio-kompanije ponekad “popuste” na najrazličitije stvari pa se dobro raspitajte što “na popust” možete dobiti. Isto vrijedi i za “last minute ticket” opcije. Za Kubu još iz Europe lete i Cubana te Iberia.
 Smještaj je još jedna važna kategorija o kojoj morate voditi računa. Cijene se, u prosjeku, kreću od 20 – 50 $ po osobi na noć, ali jednom kad ste tamo, uvijek možete potražiti i nešto jeftinije. Tu važnu ulogu igra i vrsta smještaja jer je privatan smještaj uglavnom jeftiniji od onog hotelskog te se dobra soba, ukoliko imate sreće, može pronaći već od 10$.
Specifičnost Kube je da jedne cijene vrijede za domaće, a druge za turiste. Uglavnom, riječ je o desetorostrukim ili dvadesterostrukim razlikama. Što će reći, ukoliko domaćin jede svoj ručak za 20 centi, vi ga nećete pojesti za ispod 2$! Naravno, i Kubanci su ljudi s kojima se može dogovoriti, ali u principu stvar je jasna! Pravilo se primjenjuje na sve pa za strance postoji i sasvim odvojen sustav javnog prijevoza i višestruko veće cijene u taksijima.
Što se tiče vremena, Kuba kasni za Greenwichem 5 sati, što će reći da je razlika između Zagreba i Havane cijelih 6 u našu korist! Ili: u ponoć u Zagrebu, u Havani je 18:00! Lokalna valuta naziva se peso, ali u upotrebi je i US dolar! Omjer je 20:1. Također, uvedeni su i konvertibilni pesosi koji olakšavaju razmjenu i njihov je omjer s dolarom 1:1, ali sasvim je moguće provesti odmor na Kubi bez mijenjanja dolara.
|
Autor: DC (chanman@corner.hr)
Objavljeno: 30.5.2001
|
|
 |
Obnovljeno:
Switzerland.com - Dobrodošli u Švicarsku [Putovanja - Link-o-rama]
|
Po domaći
Dvanaest kilometara od Zagreba i osam kilometara od Velike Gorice nalazi se rimski grad na državnoj cesti između Siscije i Petovija, a koji je u to vrijeme bio od velike važnosti za područje od Medvednice na sjeveru, Vukomeričkih gorica na jugu, Save na istoku i Stenjevca na zapadu.
|
| Link-o-rama |
Switzerland.com
Satovi, banke, čokolada i vojnički noževi. Ako su to svi motivi koji vas upućuju na Švicarsku onda svakako morate posjetiti switzerland.com i doznati nešto više o njihovom turizmu, gospodarstvu, te korisnim informacijama o državi.
|
Kategorija:
O zemlji...
|
Objavljeno:
7.3.2002 |
Opširnije...
|
Top 5 stranih destinacija
1. Pariz
2. London
3. Bali
4. Meksiko
5. Tibet
|
|
|
|
Dodajte Putovanja @ Corner u bookmark!